Ostavinski postupak pokreće se sam, po službenoj dužnosti, kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih. Provodi ga općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda, prema prebivalištu pokojnika u trenutku smrti. Zakon ne propisuje koliko postupak smije trajati, a nasljednik ne mora dati nikakvu izjavu: tko se ne odrekne nasljedstva, smatra se da ga želi. Odricanje je moguće od smrti ostavitelja do prve odluke, a žalba na rješenje podnosi se u 15 dana od dostave.
Ova stranica govori o postupku i papirima; što se radi odmah nakon smrti (prijava matičaru, osobna iskaznica pokojnika, obiteljska mirovina) opisuje vodič smrt u obitelji: dokumenti.
- Smrtovnica stiže na sudostavinski postupak se pokreće po službenoj dužnosti
- Sud ili javni bilježnikprema prebivalištu ostavitelja u vrijeme smrti
- Ostavinska raspravapozivaju se zainteresirane osobe, dostavlja se oporuka ako postoji
- Nasljedničke izjaveprihvat ili odricanje, nije obavezno
- Rješenje o nasljeđivanjuutvrđuje nasljednike i što ulazi u ostavinu
gov.hr i sudovi.hr, Ostavinski postupak. Stanje: listopad 2026.
Što se utvrđuje i tko to radi
U postupku treba utvrditi nasljednike, sastav ostavine i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima i drugim osobama. Mjesno je nadležan sud prema prebivalištu ostavitelja u vrijeme smrti, a podredno prema boravištu, mjestu gdje je pretežni dio ostavine u Hrvatskoj ili mjestu gdje je upisan u knjigu državljana.
Ako postupak vodi javni bilježnik, sud nad njegovim radom provodi stalni nadzor. Bilježnik tada ne naplaćuje javnobilježničku pristojbu, nego samo nagradu po propisanoj tarifi, čija visina ovisi o procijenjenoj vrijednosti ostavine. Točan iznos za svoju ostavinu pitajte u bilježničkom uredu koji vam je dodijeljen.
Kada sami pokrećete postupak i što nositi
gov.hr, Ostavinski postupak; Ministarstvo pravosuđa, Nasljedno pravo.
Obično vam ne treba ništa pokretati. Ali ako je prošlo vrijeme, a iza pokojnika je ostala imovina i nitko nije dobio rješenje o nasljeđivanju, možete podnijeti prijedlog za pokretanje mjesno nadležnom općinskom sudu. Priložite smrtovnicu ili drugi dokaz o smrti, oporuku ako postoji i isprave o imovini, na primjer izvadak iz zemljišnih knjiga. Prijedlog možete poslati i poštom.
Izvadak iz matice umrlih izdaje matični ured na zahtjev osobe s pravnim interesom, bez upravne pristojbe; kako se isprave iz matica traže, opisuje stranica izvadak iz matične knjige rođenih. Ako imate oporuku, sud će vas pozvati da je dostavite; ako je usmena, naznačite svjedoke.
Ostavinska rasprava i rješenje
Sud određuje ročište i poziva zainteresirane osobe, uključujući one koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo ako oporuka postoji, te izvršitelja oporuke ako je postavljen. Na raspravi se raspravlja o pravu na nasljedstvo, veličini nasljednog dijela i pravu na zapise. Ako su sporne činjenice (na primjer tko je nasljednik ili što je u ostavini), sud stranke upućuje na parnicu ili upravni postupak.
Završava rješenjem o nasljeđivanju: ono utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao nasljednik, koliki mu dio pripada i je li nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno. Pravomoćno rješenje sud šalje poreznom tijelu i zemljišnoknjižnom sudu najkasnije 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je postalo pravomoćno, a u rješenju određuje i zemljišnoknjižne upise.
Nasljednička izjava: prihvat i odricanje
- Od smrti do prve odlukemože se dati izjava o odricanju od nasljedstva; prije smrti ne može
- Nakon valjanog prihvatanasljedstva se više ne možete odreći
- 15 dana od dostavežalba na rješenje suda
- 8 dana od dostaveprigovor na rješenje javnog bilježnika
- Do 15 dana nakon mjeseca pravomoćnostisud šalje rješenje poreznom tijelu i zemljišnoknjižnom sudu
gov.hr, Ostavinski postupak; Ministarstvo pravosuđa, Nasljedno pravo.
Nasljednik stječe nasljedno pravo u trenutku smrti; nasljedstvo mu prelazi po sili zakona. Zato izjava o prihvatu nije obvezna i sud je ne traži. Tko je želi dati, može usmeno pred ostavinskim ili bilo kojim općinskim sudom, ili predajom ovjerene isprave; potpis na ispravi i na punomoći mora biti javno ovjeren.
Odricanje je zasebna stvar. Može se dati od trenutka smrti do donošenja prvostupanjske odluke, ne prije smrti. Možete se odreći samo u svoje ime, ili i u ime potomaka, a ako ne navedete da se odričete samo u svoje ime, odricanje vrijedi i za potomke. Ne može biti djelomično ni uvjetno, ne opoziva se i ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu. Tko je valjano prihvatio ili raspolagao nasljedstvom, više se ne može odreći. Odricanje u korist određene osobe nije odricanje, nego ustup nasljednog dijela.
Za dugove odgovara nasljednik koji se nije odrekao, cijelom imovinom, ali do vrijednosti naslijeđene imovine; sud o tome ne vodi računa sam, nego tek po prigovoru nasljednika.
Rokovi i što ako se imovina naknadno pronađe
Protiv prvostupanjskog rješenja suda dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave. Ako je rješenje donio javni bilježnik, prigovor mu se podnosi u roku od osam dana; on ga bez odgode prosljeđuje sudu.
Ako se nakon pravomoćnog rješenja pronađe imovina koja u njemu nije obuhvaćena, sud neće ponovno voditi raspravu: na prijedlog, uz isprave o imovini, donosi novo rješenje kojim je raspoređuje.
Papiri koje vrijedi imati pri ruci
Ručno: napravite mapu „ostavina“ i u nju stavite fotografije smrtovnice, oporuke, izvadaka iz zemljišnih knjiga, računa i ugovora koji su vezani uz pokojnika, uz datume ročišta u kalendaru. Paperlock te dokumente čuva u trezoru zaključanom Face ID-jem i čita ih, pa pitanje „koji je broj zk-uloška?“ ili „kada je ročište?“ rješavate odgovorom iz samih papira.
Ovo je stanje u listopadu 2026. i opći opis postupka, a ne pravni savjet. Za svoj slučaj pitajte sud ili javnog bilježnika koji vodi vaš predmet.